Stabla ružinih pupoljaka poznata su po ružičasto-ljubičastom cvijeću koje proizvode na svojim finim granama na početku svakog proljeća. Neka stabla crvenih pupoljaka također imaju ljubičaste, lavandine, ružičaste ili bijele cvjetove, iako su cvjetovi boje ruže najčešći. Ova se stabla prilično lako sadi ako se rade dok su još mlada, a još ih je lakše održavati.
Koraci
Metoda 1 od 2: Inicijalna sadnja
Korak 1. Odaberite dobru lokaciju
Crvenkasta stabla preferiraju laganu hladovinu, posebno ljeti. Drvo je, međutim, prilično prilagodljivo, a može podnijeti i puno sunca. Zapravo, što više sunca dobije tokom hladnih zimskih mjeseci, to bolje. Jedine lokacije koje treba izbjegavati su one sa jakom sjenom.
Korak 2. Zemlju izmijenite samo ako želite
Crvenkasta stabla preferiraju rastresito, dobro drenirano tlo, ali su vrlo čvrsta i mogu uspjeti na većini tipova tla. Ako ipak odlučite izmijeniti tlo, to možete učiniti jednostavnim usitnjavanjem zemlje grabljicama ili lopatom kako biste je olabavili. Ako je izuzetno gust ili nalik glini, možete čak i umiješati malo krupnog zrna vrtnog pijeska kako biste poboljšali njegovu sposobnost isušivanja. Međutim, ne morate dodavati gnojivo, budući da stabla crvenih pupoljaka mogu apsorbirati dušik kroz zrak.
Korak 3. Nabavite mladog crvenog pupoljka u posudi iz lokalne vrtne trgovine ili rasadnika
Lokalne prodavnice će vjerovatno imati zalihe koje mogu izdržati klimu u kojoj živite. Stablo može biti teško presađivati kako stari, pa biste trebali nabaviti što nezrelije drvo.
Korak 4. Iskopajte rupu koja je četiri puta široka od korijenske loptice
Korijenima je potrebno dosta prostora za širenje unutar rupe. Rupa bi također trebala biti približno jednaka dubini s visinom korijena.
Korak 5. Uklonite redbud stablo iz njegovog spremnika
Stavite drvo na bok i lagano odvijte posudu.
Korak 6. Stavite drvo u rupu
Neka bude što vertikalnije, ako je potrebno, zatražite pomoć druge osobe. Dodajte malo zemlje nazad kako bi biljka ostala uspravna.
Korak 7. Napunite rupu vodom i ostatkom zemlje
Vrtnim crijevom napunite rupu vodom. Pričekajte da korijenje i okolno tlo upiju vodu prije nego što popunite rupu ostatkom zemlje, potpuno prekrivajući korijenje. Omogućite tlu još jedno temeljito zalijevanje kako bi se zemljište sleglo.
Korak 8. Dodajte malč u područje
Koristite čips od kore ili drugu malč za zadržavanje vlage. Rasporedite malč u tankom sloju oko baze stabla, iznad korijena.
Metoda 2 od 2: Upravljanje
Korak 1. Uvjerite se da drvo prima umjerene količine vode
Nakon što se stablo postavi, može izdržati kratke periode suše, ali uvijek preferira da ga se održava vlažnim. Kad je još mlado, u toku prve jedne ili dvije sezone nakon sadnje, drvo morate temeljito zalijevati ako doživite sušu koja traje dvije sedmice ili više.
Korak 2. Odrežite grane
Orezivanje možete obaviti u kasnu jesen ili na blago hladan dan zimi, dok su temperature iznad tačke smrzavanja. Orezivanje možete obaviti i u kasno proljeće, nakon što su cvjetovi otpali sa stabla. Prvo uklonite oboljelo drvo. Zatim odrežite stare donje grane blizu debla, kao i sve grane koje su isprepletene ili rastu u pogrešnom smjeru. Nikada ne uklanjajte više od 1/4 stabla odjednom.
Korak 3. Gnojiti samo po potrebi
U idealnom slučaju, trebali biste testirati tlo svake jeseni kako biste utvrdili nedostaje li mu vitalna hranjiva. Umjesto branja općeg višenamjenskog gnojiva, dodajte izmjene i dopune koje će vratiti nedostajuće hranjive tvari u tlo.
- Mnoga stabla crvenih pupoljaka sama dobro rastu bez upotrebe gnojiva, ali to možda nije istina u svim slučajevima, pa je važno provjeravati tlo na godišnjoj osnovi.
- Obično nećete morati dodavati mnogo dušika u tlo. Možda ćete morati odabrati gnojivo sa sporim otpuštanjem s većim koncentracijama fosfora i kalija nego dušika, i primijeniti ga samo jednom, početkom jeseni.
Korak 4. Pazite na štetočine i bolesti
Antracnoza lista, rak botriosfaerije i osipanje vertikula tri su bolesti koje najčešće pogađaju stabla crvenih pupoljaka. Poznato je da bube koje buše drvo napadaju meko drvo ovih stabala, a poznato je da insekti poput lisnatog lišća, grožđa i japanskog žižaka jedu lišće. Manja je vjerovatnoća da će zdravo drvo podleći ovim prijetnjama nego oštećeno drvo, pa je prevencija najbolji lijek. Zaraženo drvo prvo treba ozdraviti prije nego razmislite o primjeni odgovarajućeg pesticida ili fungicida.